Nacionalni park “Kozara” odlikuje se bogatstvom i raznolikošću biljnog svijeta. Floristički biodiverzitet prostora nacionalnog parka rezultat je raznolikosti orografskih, edafskih i fitoklimatskih uslova, biljnogeografskog položaja i istorijskog razvoja živog svijeta masiva Kozare, te izraženih antropogenih uticaja na nekim lokalitetima.

Na relativno skromnoj površini područja parka od 3.907,54 ha, ustanovljen  je impozantan biodiverzitet  od  865  biljnih vrsta.Od ukupno registrovanih vrsta 117 su gljive, 11 lišajevi, 80 mahovine i 657 vrsta viših (vaskularnih) biljaka. Među višim biljkama su 17 vrsta paprati, 114 vrsta dendroflore (77 autohtonih i 37 alohtonih) i 526 zeljastih cvjetnica. Dendrofloru Nacionalnog parka “Kozara” sačinjavaju: 33 vrste lišćarskog drveća, 2 vrste četinarskog drveća, 30 lišćarskih grmova, 1 četinarski grm, 2 drvenaste povijuše i 9 polugrmova.

Među listopadnim drvećem najzastupljenija vrsta je bukva (Fagus silvatica), a među zimzelenim jela (Abies alba). Osim gustih listopadnih i listopadno-četinarskih šuma na području parka nalaze se livade i pašnjaci koji uz šarenilo trave i cvjeća upotpunjuju ljepotu pejzaža. U pogledu zastupljenosti flornih elemenata cvjetnica najbrojnije su i podjednako učestvuju srednjoevropska i evroazijska grupa.

Od ukupnog broja biljnih vrsta na području parka, registrovano je 19 vrsta rijetkih i ugroženih biljaka:
bijela mračnica (Galium boreale), božikovina (Ilex aquifolium), bradavičnjak (Cardamine bulbifera), crni oman (Telekia speciosa), divlja ciklama (Cyclamen purpurascens), divlji ljiljan (Lilium martagon), đurđevak (Convallaria majalis), likovac (Dephne mezereum), jetrenka (Hepatica nobilis), kaćun (Orchis morio), kostrika mekolisna (Ruscus hypoglossum), naglavica dugolisna (Cephalanthera longifolia), ostružnica (Limodorum abortivum), ptičija graorica (Vicia cassubica), tisa (Taxus baccata), udovičica siva (Scabiosa cinerea), uskolisni strupnik (Scrophularia scopolii), veliki karanfil (Dianthus giganteus), visibaba (Galanthus nivalis).

Dio florističkog bogatstva nacionalnog parka predstavljaju i brojne ljekovite biljke:
zečija stopa (Geum urbanum), živa trava (Geranium robertianum), rujevina (Cotinus coggygria), kantarion (Hypericum perforatum), sljez (Malva moschata), rašljasta kičica ( Centaurium erythraea), plućnjak (Pulmonaria officinalis), ranilist (Stachys officinalis), bokvica (Plantago lanceolata) i mnoge druge.
Grupi korisnih biljaka treba dodati i razno jestivo bilje i šumske voćke poput divlje kruške (Pyrus piraster), divlje jabuke (Malus silvestris),divlje trešnje (Cerasus avium), trnjine (Prunus spinosa), šipka (Rosa canina), drena (Cornus mas), jagode (Fragaria vesca) i dr.
Na području Nacionalnog parka rastu i razne vrste gljiva među kojima je znatan broj jestivih ali i otrovnih vrsta. Najpoznatije jestive gljive koje se mogu vidjeti prilikom šetnje po Kozari su: vrganj (Boletus slivadska p.), zlatača (Camarophyllus pratensis), rudnjača (Agaricus campestris), sunčanica (Macrolepiota procera), lisičarka (Cantharellus cibarius), rujnica (Lactarius deterrimus) i dr.

Treba imati u vidu da floristički biodiverzitet Nacionalnog parka “Kozara” nije u potpunosti istražen, te je za očekivati da je broj biljnih vrsta koje rastu na ovom prostoru veći.