Voda je temelj i izvor života. Ona je potrebna ne samo čovjeku već i svim biljkama i životinjama. Voda zauzima  2/3  Zemljine površine, ali je samo 1% od ukupne količine vode na Zemlji  pitko. Nacionalni park Kozara obiluje čistim i pitkim izvorima i potocima. O vodenom bogatstvu područja parka svjedoči gustina hidrografske mreže tj. mreže vodotoka, koja iznosi 1 km/km2.

Područje Nacionalnog parka “Kozara” je orohidrografsko čvorište planine Kozare. Naime, na  području NP “Kozara” nalaze se izvorišta gotovo svih većih potoka i rijeka. Potoci su se duboko usjekli i stvorili strme i duboke doline. Neke dionice vodotoka su vrlo živopisne, sužene u vidu kanjona i klisura, te ostavljaju upečatljiv estetski utisak na prolaznika (vodopad na Zečijem kamenu, tjesnac Gumline, itd).
Nacionalni park “Kozara” ima gustu hidrografsku mrežu, koja se sastoji uglavnom od stalnih i malim dijelom od periodičnih vodotoka. Ta  mreža je vrlo razgranata, radijalnodendroidnog tipa, a na njeno formiranje su značajno uticali reljef i osobine geološke podloge. Naročito sjeverni dio područja obiluje vodotocima i izvorima.
Vode sa sjevernog dijela nacionalnog parka pripadaju slivovima rijeka Save i Une, a sa jugozapadnog dijela slivu rijeke Sane. Najznačajniji vodotoci na sjevernoj strani su Mlječanica, Crna rijeka i Moštanica. Najveću slivnu površinu i najdužu mrežu pritoka ima rječica Mlječanica. Nastaje spajanjem Velike i Male Mlječanice.
U jugozapadne padine Nacionalnog parka “Kozara” usjekao se potok Starenica (Kozaračka rijeka) koji nastaje spajanjem Bijele vode i Jovovca, ispod Gumlina. Značajnije desne pritoke Starenicu su: Uromovac, Kotlovača i Zovik.

Značajniji izvori su: Velika i Mala Mlječanica, Gračanica, Urimovac, Kotlovača, Zovik, Sedra, Vidova voda, Dolinac, Brezovac, Bijela voda, itd.
Vode svih izvora su dobrog kvaliteta pa se mogu koristiti za piće. Hidrološko blago Kozare, njene hladne i pitke vode, trebamo ljubomorno čuvati naročito u današnje vrijeme kada se količine pitke vode u svijetu smanjuju.